Milan Kangrga (1923-2008) RIP

U jutarnjim satima 25. 4. 2008. u Zagrebu je, tri dana prije izlaska svoje najnovije knjige "Klasični njemački idealizam" (nastale na osnovi predavanja što ih je u ljetnom semestru 2007-08. držao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu) i pet dana prije 85. rođendana, umro Milan Kangrga.
Jedan od najznačajnijih filozofa poniklih na ovim prostorima, pripadnik kruga oko časopisa "Praxis", Kangrga se afirmirao kao autor niza temeljnih knjiga kritičke filozofije, među kojima svakako treba spomenuti djela "Etički problem u djelu Karla Marxa", "Etika i sloboda", "Etika ili revolucija", "Praksa-vrijeme-svijet", "Etika"... Njegova djela utjecala su na niz generacija filozofa, a kao nastavnik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (od 1950. do 1993) i gostujući profesor na studijima filozofije u Zadru i Beogradu, najdirektnije je sudjelovao u oblikovanju onoga najboljega što danas postoji na filozofskoj sceni regije.

Ugledan u svijetu, o čemu ne svjedoči tek podatak da nam se jutros veoma potresen javio Jurgen Habermas, nego i recepcija njegove varijante povijesnog mišljenja u zapadnoevropskim zemljama, osobito u Njemačkoj, intenzivirana početkom tekućeg milenija, Milan Kangrga će ostati zabilježen kao jedan od najoriginalnijih i najspekulativnijih mislilaca na prostoru bivše Jugoslavije. No, on će ostati zapamćen i kao dosljedan kritičar svih oblika ugrožavanja slobode i ljudske autonomije, i tu je na djelu kontinuitet između njegova otpora diktaturi (on bi rekao, lažnih) komunista i njegova dosljednog i korijenitog odbijanja svake varijante nacionalizma u godinama nakon raspada bivše zajedničke države. U tom smislu, Milan Kangrga će predstavljati dokaz da je i u vremenima kolektivnih ludila moguće sačuvati ljudsko dostojanstvo i intelektualni integritet. Po vlastitoj želji, Milan Kangrga će biti sahranjen bez prisustva javnosti i bez javnih počasti. No, njegova matična institucija, Filozofski fakultet u Zagrebu, na kojoj se kao gostujući profesor reaktivirao 2006. godine i gdje je gotovo do posljednjeg dana držao ciklus predavanja iz klasične njemačke filozofije i tematike odnosa Hegela i Marxa, nastojat će mu se dostojno odužiti prigodnom komemoracijom i trajnim sjećanjem na njegov lik i djelo.
Lino Veljak (http://www.danas.co.yu/20080426/hronika1.html#0)

******

Profesor Milan Kangrga, filozof
Srbiji i Hrvatskoj je potrebna građanska revolucija
(http://www.danas.co.yu/20041223/terazije1.html#0)

Jedan od poslednjih predstavnika "stare škole" evropske filozofije - koja se danas smatra zastarelom u svojoj temeljitosti i ozbiljnosti kojom prilazi mišljenju - poznati zagrebački profesor Milan Kangrga složiće se s konstatacijom da je prednost njegove generacije bar u tome što poslednjih petnaest godina krvavih sukoba čini tek manji deo dugog i plodnog veka. Pamćenje mladih konzervativaca, stasalih na razvalinama bivše zajedničke države, uglavnom se svodi na sakaćenje ljudi i ideja - no jednako ih užasava svaka pomisao na vreme kada se o društvu mislilo u kategorijama socijalne pravde i jednakosti. Ležerna provokacija starog profesora, nakon knjiga "Šverceri vlastitog života" i "Nacionalizam ili demokracija" - nedavno objavljena "Etika", kao svojevrsna sinteza decenijskog bavljenja teorijom etike i kritičkim promišljanjem moralnog, ponovo je uznemirila hrvatsku javnost.
- Pojam ljevice, i tu ne mislim na onu banalnu podjelu tko je nakon Francuske revolucije sjedeo sa lijeve a tko s desne strane, u suštini predstavlja pitanje regresa ili progresa. Ljevičari su kroz istoriju uvijek stradavali, to je ono što nosi progresivna ideja, jer je uvijek na djelu stvar pojedinca naspram mase koja se promjeni opire. A ja sam išao tako daleko da sam i Krista nazvao jedinim suštinskim ljevičarem, kako mi danas označavamo takvu poziciju. U samoj Bibliji imate toliko puta jasno iskazano što čini Krista jednim u biti revolucionarem, koji je ustao protiv farizeja, došao u sukob sa svojim suvremenicima, pobunio se protiv ustajalosti tradicije nužno okrenute u prošlost, na koncu izbacio trgovce iz hrama - kaže profesor Milan Kangrga u razgovoru za Danas, nakon tribine "Etički problemi u delu Milana Kangrge", održane u utorak u amfiteatru Narodne biblioteke u Beogradu.
U svojoj oštroj kritici hrišćanskog morala u savremenoj Hrvatskoj, profesor Kangrga postavio je dvojicu prominentnih predstavnika crkve u direktnu suprotnost sa Hristovim učenjem, upravo na osnovu njihovih sopstvenih stavova. - Nema sumnje da će uslediti očekivana "ekumenska solidarnost" i sa ove strane - prokomentarisao je profesor Lino Veljak, jedan od učesnika tribine.
- Prepušteni smo nacionalistima, konzervativnim političarima i kršćanima. Da, oni čine idealnu zajednicu, jedino što me zbunjuje je masovnost. Ne bih govorio o Srbiji, vi sami izvucite analogiju, ali kod nas ne da su samo opljačkali Hrvatsku za sto godina unaprijed, nego su i ubice, pa iako se polako izvlači na vidjelo šta su činili, opet im se masovno aplaudira. Grozno je kad vidite da vam na televiziji, na pitanje o NDH, 58 odsto sugrađana diže ruku i glasa za to koljaštvo. Ustaštvo i četništvo nije politička pozicija, mada se stalno trude da ih uvedu u legitimne političke opcije. Vi ste još sretni da su vam četnike samo izjednačili sa partizanima, kod nas su partizani izbrisani, ustašama se pokušava pripisati borba za nekakve nacionalne interese - navodi profesor Kangrga.
Prošlo je trideset godina od gašenja Korčulanske škole i časopisa Praxis - četrdeset godina od njihovog osnivanja - vreme kada su studenti u gužvi stajali na jednoj nozi ne bi li uživo čuli Froma, Habermasa, Finka... ili nekog od niza najznačajnijih filozofa svog doba. Savremenici ove neobične decenije liberalizma, najčešće sa setom govore o danima kada su verovali u "apstraktni humanizam", ustupajući mesto kritičarima marksizma kao preživele zablude o mogućoj revoluciji.
- Danas mrtvo more nije samo u Beogradu, već na cijelom tom našem prostoru. Ali, znam da će se prije ili kasnije vidjeti vrijednost, veličina te cijele naše priče. Kad vam kažem da je cijela redakcija Praxisa imala sedam članova, znate li koliko smo knjiga mi izdali? Točno 120. Pa uzmite samo deset odsto, ako ništa drugo to ostaje kao deo kulturne baštine, a da ne govorim da je tu postignut jedan nivo koji je bio priznat na koncu od strane najprominentnijih mislilaca 20. stoljeća. To su Lukač, Bloh, Markuze, da ne nabrajam, koji su usotalom dolazili k nama, odali nam priznanje, surađivali smo na ravnopravnoj osnovi, pozivali su nas k sebi. Dakle, prije ili kasnije, sve će se to skupa morati stavit na pravo mjesto - kaže profesor Kangrga.
Od objavljivanja prvog članka, "O etici", februara 1948. godine u Studentskom listu - do danas, profesor Kangrga napisao je petnaest knjiga, od kojih je većina posvećena pitanjima etike. Jedan od najznačajnijih tumača filozofije nemačkog idealizma, Kangrga je i sam deo nasleđa evropske filozofije. "Moja je životna obaveza bila napisati ovu Etiku, kao sistematični uvid u ono što sam napisao, čime sam se čitavog života bavio. Ostao sam dosljedan životom i mišljenjem, i umreću kao socijalista. Čujte, rekao sam već da Hrvatskoj treba građanska revolucija, a ne sumnjam da i Srbija ima istu potrebu, znate već kad se iz političkog uređenja u kom je osnovni princip privilegija, pređe na vladavinu prava građana jednakih pred zakonom. Pa znate, ono šta su napisali pre par vekova zove se Deklaracija o pravima čoveka i građana, a ne Francuza. Teško je, nažalost, polemisati danas sa ljudima koji malo čitaju. Na djelu je bezobrazluk, brbljarija, nedoučenost. O čemu s takvima možemo pričati? Da nacionalizam i demokracija nisu mogući u isto vrijeme? Da slobodarski kritički impuls ne može selektivno kritizirati desnicu, i zatvarati oči pred činjenicom da su i nacionalizam i kapitalizam na istoj strani.
- Ružno je kad se netko cijeli svoj život, ili najveći dio svog aktivnog filozofskoga rada, deklarira kao marksista, piše marksistička djela, onda kaže da je to njegova "mladenačka zabluda" kako bi se uklopio u novu situaciju jer je, recimo, Tuđman došao na vlast. Ja sam ih nazvao švercerima vlastitog života. Znate šta, meni je razumljivo da netko šverca, hoće zaraditi, ali kad netko šverca svojim životom - nije čak ni kameleon, nego je i komunista i udbaš i liberal i nacionalista, sve u jednom. Strah vas bude od takvih, a takvi kod nas uvijek o nečem odlučuju - kaže za Danas profesor Milan Kangrga.

***